Brbavica ima jako puno narodnih naziva, naziv brbavica karakterističan je za uže Splitsko područje ali u zadnje vrijeme nekako prevladava kao službeni naziv. Ostalih naziva ima stvarno puno a poznati su: prnjavica, kučica, dondola, grop, rovanica, ladinka... Nazivi organizama se u narodu mogu ispreplitati kao recimo kučice, kunjke, mušule no onaj najvažniji naziv je uvijek znanstveni (Venus verrucosa). Pripada obitelji Ladinki iz čije ćemo obitelji sigurno u budućnosti spomenuti još neke Jadranske poznate školjke. Brbavica kao tipični primjerak ove obitelji provodi svoj život na jednom mjestu zakopana u pijesku. Dubina u kojoj će biti zakopana u dno ovisi o danu, najčešće je to tek nekoliko centimetara ispod površine. Brbavice su školjke bijele boje sa pokojom smeđom ili žutom prugom koja je više izražena na područjima tvrđeg dna.

U utorak, 09.lipnja. održana je promocija knjige „Modro putovanje“ Tončija Žanka – Tone. Događaj je počeo u 19.00 sati u prostorijama Knjižare Profil Superstore, Šubićeva 7, Split. Promociji je bilo nazočno oko 60 ljudi koji su uz zvuke Vangelisa i kadrove filma „Plavo more“ svjedoćili predstavljnju knjige koja je svojevrstan raritet u Hrvatskoj, kao knjiga za djecu koja na potpuno specifičan način govori o životu u moru i problemu nestajanju vrsta.

Još u doba Rimljana raže su bile poznate pod imenom Raja što je ostalo i do danas, a ova porodica riba, rajidae, razlikuje se od ražolikih riba koje smo spomenuli u drugom tekstu po tome što nemaju oštar i otrovan rep. Rijetke su porodice riba koje ne vole živjeti u tropskim morima, raže su jedne od njih jer su na tim područjima dosta rijetke. Poznate su i po tome da imaju jako slabe električne organe te su u tome slične drhtuljama koje dobro uzdrmaju napadače. Raže ne rađaju žive mladunce već ležu jajašca poput morskih mačaka i u tome se također može ustanoviti razlika između sličnih vrsta hrskavičnjača.

Bodljikaši Echinodermata, što bi na Grčkom bilo bodljikava koža, spadaju u brojnu skupinu morskih organizama koji nastanjuju morsko dno. Uz zvjezdače i trpove dio te skupine su i morski ježevi Echinoidea, biljožderi koje vrste nastanjuju cijeli svijet. Kao i jež, kopneni sisavac po kojemu je dobio ime, zaštićen je bodljama raznih veličina koje mogu biti opasne za predatore i neoprezne prolaznike. Jadransko more također je bogato ježevima pogotovo obalno područje a negdje su populacije čak i porasle zbog utjecaja čovjeka. Ljudi koji dolaze na morsku obalu, osim područja plaža gdje ne rastu alge, najčešće ugledaju velike crne točke po kamenju i naravno odmah znaju da je riječ o ježevima, no iako su svi slični to su ustvari dvije vrste ježeva.

Brodska balastna voda jedan je od najznačajnijih vektora prijenosa nedomicilnih vrsta u moru. Unos vrsta balastnom vodom u priobalne vode prouzročio je značajne negativne posljedice za biološku raznolikost, gospodarstvo i zdravlje čovjeka. Danas je potrebito osigurati mehanizme kontrole unosa vrsta. U ovom je radu opisan dio spoznaja, te se predlažu smjernice upravljanja brodskom balastnom vodom u svrhu smanjenja prijenosa nedomicilnih vrsta.

Zezavac ili zezavci pošto se radi o dvije različite vrste raka zasigurno su još uvijek dvije nepoznanice u Jadranskom podmorju jer zbog svoje uspješne mimikrije i dnevnom skrivanju u mračnim špiljama, te inače malog broja jedinki koje žive na određenom prostoru svrstavaju se u rijetke rakove našeg mora. Najčešće susrete ovi rakovi imaju sa roniocima, pogotovo roniocima koji rone noću, bilo turistički ili krivolovno te sa ribolovcima sa mrežama u kojima se redovito zapetljaju. Također postoji uski krug pravih poznavatelja ukusa ovih vrsta raka te taj krug ljudi bez ikakve dileme će proglasiti zazavca najukusnijim rakom (osim možda škampa) koji se može pronaći u našem moru.